Ustavni sud matirao unitariste - presuda o legitimnom predstavljanju nije provedena

Pojašnjenje iz Ustavnog suda ima šire političke posljedice. Ono potvrđuje da pitanje legitimnog predstavljanja nije zatvoreno

Legitimno političko predstavljanje, spomenuto 13 puta u presudi “Ljubić”, i dalje stoji kao obveza vlasti BiH, nakon što je Ustavni sud BiH potvrdio kako se ta odluka i dalje vodi kao neizvršena.

Time padaju u vodu snovi unitarista koji su godinama tvrdili da je pitanje legitimnog predstavljanja politički izmišljeno ili pravno potrošeno, ali i tvrdnje Christiana Schmidta koji je nakon svojih intervencija iz izborne noći 2022. poručivao da je presuda “Ljubić” za njega okončana, odnosno provedena. Prema novom pojašnjenju iz Ustavnog suda BiH, pravno-formalni status odluke nije promijenjen.

Potpredsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić pojasnila je, odgovarajući na pitanje N1, da je riječ o odluci U-23/14, poznatoj kao presuda “Ljubić”, te da je Sud ranije najavljivao analizu njezina izvršenja u odnosu na odluke koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Ta analiza, međutim, nije završena jer Ustavni sud BiH ne radi u punom kapacitetu.

Galić je dodala kako se, prema posljednjem periodičnom izvješću od 26. ožujka, presuda i dalje vodi kao neizvršena, uz zaključak da se od Parlamentarne skupštine BiH zatraži očitovanje o utjecaju amandmana visokog predstavnika na obvezu utvrđenu odlukom Ustavnog suda. “Dakle, ona se vodi kao neizvršena”, kazala je Galić.

Presuda “Ljubić” donesena je 2016. godine po zahtjevu Bože Ljubića i odnosila se na način izbora izaslanika u Dom naroda Federacije BiH. Ustavni sud BiH tada je osporio dijelove Izbornog zakona BiH i naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da ih uskladi s Ustavom BiH. To, kako sada ponovno proizlazi iz očitovanja Ustavnog suda, nikada nije učinjeno u propisanoj proceduri.

Ova potvrda posebno je važna jer presuda “Ljubić” nije tek tehničko pitanje popune federalnog Doma naroda, nego jedno od ključnih ustavnopolitičkih pitanja u BiH: pravo konstitutivnih naroda da ih u tijelima namijenjenima nacionalnom predstavljanju predstavljaju njihovi legitimni politički predstavnici. Upravo se na to načelo godinama pozivaju hrvatski politički predstavnici, tvrdeći da bez njegove provedbe nema ni stvarne jednakopravnosti konstitutivnih naroda.

Schmidt je 2022. izmjenama Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH zahvatio dio mehanizma popune Doma naroda FBiH, no Ustavni sud sada potvrđuje da to nije bilo dovoljno da se presuda u predmetu “Ljubić” izbriše iz registra neizvršenih odluka. Ranije su pojedini mediji prenijeli da je Schmidt smatrao kako je presuda “Ljubić” njegovim intervencijama pravno okončana, a s tim stavom su se slagali i dio političkih aktera iz Sarajeva.

Zato današnje pojašnjenje iz Ustavnog suda ima šire političke posljedice. Ono potvrđuje da pitanje legitimnog predstavljanja nije zatvoreno, da obveza Parlamentarne skupštine BiH nije nestala i da se izborna reforma ne može svesti samo na tehničke izmjene ili na nametnuta rješenja visokog predstavnika.

Drugim riječima, presuda “Ljubić” i dalje stoji kao neizvršena ustavna obveza. A time ostaje otvoreno i središnje pitanje budućeg ustroja BiH: može li država opstati kao zajednica triju konstitutivnih naroda ako se jednom od njih uporno osporava pravo da sam bira svoje legitimne političke predstavnike.