SDA minira plinovod s Hrvatskom, bombardira javnost s izdajom Bošnjaka i Bosne

U Sarajevo je hitno doputovao specijalni izaslanik Ministarstva energetike SAD Joshua Volz

8.4.2026. u 13:06
Već ove godine očekuje se početak radova na izgradnji plinovoda
Već ove godine očekuje se početak radova na izgradnji plinovoda

Prava drama oko Južne plinske interkonekcije ulazi u završnu fazu u Sarajevu.

U klupama Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, ali i u diplomatskim hodnicima iza scene, odvija se pravi politički triler. Najveća bošnjačka stranka SDA već danima opstruira ključni energetski projekt – izgradnju Južne plinske interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Dodatnu napetost stvaraju i novi zahtjevi federalnog ministra energetike i rudarstva Vedrana Lakića, zbog čega je u Sarajevo hitno doputovao specijalni izaslanik Ministarstva energetike SAD Joshua Volz.

Situacija je toliko ozbiljna da je otpravnik poslova američkog veleposlanstva John Ginkel za sutra (9. travnja) sazvao sastanak s predstavnicima svih relevantnih stranaka. Cilj je jasan: pokušati progurati zakon u hitnoj proceduri kako bi se usvojio u Zastupničkom domu, zatim prošao i Dom naroda, te na kraju usuglasio međudržavni sporazum s Hrvatskom. Doslovno je pet do dvanaest – rokovi su na izmaku, a bez ovog zakona projekt riskira potpuni kolaps.

Što je zapravo Južna plinska interkonekcija?

Radi se o strateškom plinovodu koji bi Bosnu i Hercegovinu prvi put direktno povezao s hrvatskom plinskom mrežom i LNG terminalom na Krku. To znači diversifikaciju izvora – kraj ovisnosti o ruskom plinu koji danas stiže preko Srbije. Projekt donosi veću energetsku sigurnost, nove investicije i mogućnost za industrijski razvoj, a snažno ga podržavaju Sjedinjene Američke Države.

No, unatoč tome, na sceni je klasična bošnjačka politička igra: traženje “izdajnika države Bosne i Bošnjaka”. SDA i dio bošnjačkih političara projekt pokušavaju predstaviti kao prijetnju “državnim interesima” ili čak kao “kapitulaciju” pred hrvatskim i američkim pritiskom. Umjesto konkretnih argumenata o cijeni, ruti ili vlasništvu, ponovo se vadi stara karta nacionalnog izdajništva – onoga tko podrži interkonekciju optužuje se da radi protiv “jedinstvene Bosne”.

Američki pritisak na najvišoj razini

Dolazak Joshua Volza nije slučajan. Radi se o direktnoj poruci Washingtona da je ovaj projekt prioritet američke energetske politike na Balkanu. Volz će se sastati s nizom bh. dužnosnika, a Ginkelov sastanak sutra treba razbiti led među strankama koje još uvijek blokiraju zakon. Prema dostupnim informacijama, Amerikanci su jasni: vrijeme je isteklo, a BiH više nema luksuz da zbog unutarnjih političkih igara gubi milijarde eura investicija i energetsku neovisnost.

Ministar Lakić, koji dolazi iz redova SDP-a, postavio je dodatne uvjete koji su dodatno zakomplicirali situaciju – vjerojatno tražeći jaču federalnu kontrolu ili bolje pozicije za bošnjačke kadrove u budućem projektu. SDA, s druge strane, koristi svaku priliku da u javnosti predstavi sebe kao jedinog “čuvara državnih interesa”.

Zašto je ovo važno?

Ako zakon sutra prođe, BiH dobiva realnu šansu da do 2028. godine dobije novi, sigurniji izvor plina i otvori vrata velikim investicijama. Ako padne – ponovo ćemo slušati priče o “izdaji”, a građani će plaćati skuplju energiju i veću ovisnost o Rusiji.

Drama je na vrhuncu. Sutrašnji sastanak kod Ginkela i glasanje u Parlamentu FBiH mogli bi biti presudni. Hoće li bošnjačke stranke još jednom pretpostaviti uske stranačke interese državnim, ili će konačno prevladati razum? Odgovor ćemo dobiti već za nekoliko sati.