Pao proračun BiH, zbog Komšića i Bećirovića plaće državnih zaposlenika ostaju iste!

Obaranje proračuna za 2026. godinu ima i šire političke i razvojne posljedice

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nije usvojilo prijedlog državnog proračuna za 2026. godinu nakon što su ga oborila dvojica članova Predsjedništva iz Federacije BiH. Željko Komšić glasovao je protiv, Denis Bećirović bio je suzdržan, dok je Željka Cvijanović jedina podržala predloženi dokument.

Takav ishod ponovno otvara pitanje odgovornosti za funkcioniranje državnih institucija, ali i za europski put Bosne i Hercegovine. Bez usvojenog proračuna institucije BiH nastavljaju raditi u ograničenom financijskom okviru, bez mogućnosti ozbiljnijeg planiranja, provedbe novih projekata i jačanja administrativnih kapaciteta potrebnih za europske reforme.

Najizravniju posljedicu mogli bi osjetiti državni službenici i zaposlenici institucija BiH. Njihove plaće i dalje ostaju među najnižima u javnom sektoru u zemlji, a bez novog proračuna nema stvarnog prostora za sustavnije poboljšanje materijalnog položaja. To se ne odnosi samo na administraciju, nego i na brojne službenike, policijske strukture, sigurnosne agencije, uposlene u institucijama kulture, pravosuđu i drugim državnim tijelima koji godinama čekaju stabilniji financijski okvir.

No šteta nije samo u plaćama. Obaranje proračuna za 2026. godinu ima i šire političke i razvojne posljedice. Bosna i Hercegovina se nalazi u osjetljivoj fazi odnosa s Europskom unijom, u kojoj se od domaćih institucija očekuje ozbiljnost, stabilnost i sposobnost provedbe preuzetih obveza. Bez proračuna teško je govoriti o funkcionalnoj državi koja može provoditi europske reforme, povlačiti sredstva i sudjelovati u većim razvojnim programima.

Posebno je problematično što se blokada događa u trenutku kada je za BiH važna eventualna realizacija Plana rasta za zapadni Balkan. Taj plan nije samo politička poruka Bruxellesa, nego i mogućnost za pristup značajnim financijskim sredstvima, projektima i reformskim instrumentima. Međutim, bez usklađenih državnih institucija i stabilnog proračuna, BiH šalje poruku da nije sposobna ni osnovne unutarnje obveze završiti na vrijeme.

Komšićev glas protiv i Bećirovićeva suzdržanost zato se ne mogu promatrati samo kao tehnički ili proceduralni potez. Riječ je o političkoj odluci koja ima stvarne posljedice. Proračun nije samo tablica prihoda i rashoda, nego osnovni dokument funkcioniranja države. Njegovim rušenjem šalje se poruka nestabilnosti upravo u trenutku kada bi BiH morala pokazati ozbiljnost prema vlastitim građanima, zaposlenicima institucija i europskim partnerima.

Posebno je simptomatično da je jedini glas za proračun došao od Željke Cvijanović. Time se dodatno razotkriva paradoks bosanskohercegovačke politike: oni koji se najčešće predstavljaju kao najglasniji zaštitnici države ovim su potezom zaustavili dokument bez kojega ta ista država ne može normalno funkcionirati.

Ako nema proračuna, nema ni ozbiljne politike. Nema novih projekata, nema jačanja institucija, nema stabilnog planiranja, nema jasne poruke Bruxellesu. Ostaje samo privremeno financiranje, administrativno preživljavanje i nova potvrda da se državna razina BiH prečesto koristi kao prostor političkog nadmudrivanja, a ne odgovornog odlučivanja.

Obaranjem proračuna za 2026. godinu nanesena je šteta ne samo državnim službenicima, nego i europskom putu BiH, mogućim projektima s Europskom unijom i realizaciji Plana rasta. Još jednom se pokazalo da unutarnje političke blokade najskuplje plaćaju građani, institucije i budućnost zemlje.