Otkrivamo: Anketari Ipsosa pitali o Darijani, ali i Slavenu, Iliji, Ivanu ...
Duljina i detaljnost ankete upućuju na pokušaj što preciznijeg mjerenja raspoloženja biračkog tijela uoči važnih izbora
Posljednjih dana nekoliko osoba povjerilo se kako su ih telefonski kontaktirali anketari agencije Ipsos Puls iz Sarajeva, koja provodi istraživanje javnog mnijenja uoči općih izbora zakazanih za listopad ove godine. Prema njihovim riječima, anketa je bila iznimno opsežna i trajala je gotovo pola sata, uz niz detaljnih pitanja o političkim stavovima i preferencijama birača.
Poseban naglasak u istraživanju stavljen je na potencijalne kandidate za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Sugovornici navode kako je velik dio pitanja bio usmjeren na Darijanu Filipović, aktualnu dopredsjednicu HDZ-a BiH i osobu koja se najčešće spominje kao kandidatkinja za hrvatsku članicu državnog vrha. Ispitanici su, između ostalog, odgovarali na pitanja o tome koliko su zadovoljni njezinim dosadašnjim političkim angažmanom, ali i što joj eventualno zamjeraju.
Osim Darijane Filipović, u anketi su spomenuta i druga imena koja se pojavljuju u političkom prostoru kao mogući kandidati. Među njima su Slaven Kovačević iz Demokratske fronte Željka Komšića, zatim Ilija Cvitanović iz HDZ-a 1990, kao i Ivan Vukadin, predsjednik Hrvatskog nacionalnog pomaka.
Prema riječima onih koji su sudjelovali u anketiranju, pitanja su bila raznolika i obuhvaćala su širok spektar tema – od osobnih političkih preferencija, preko percepcije pojedinih kandidata, pa sve do općeg zadovoljstva političkom situacijom. Upravo duljina i detaljnost ankete upućuju na pokušaj što preciznijeg mjerenja raspoloženja biračkog tijela uoči važnih izbora.
Ovi opći izbori imaju posebnu težinu za Hrvate u Bosni i Hercegovini. U političkom diskursu sve je izraženija potreba da se prekine praksa preglasavanja Hrvata pri izboru njihovog člana Predsjedništva, što je već godinama jedno od ključnih političkih pitanja.
Sugovornici također ističu kako kandidat kojeg podupire Demokratska fronta, Slaven Kovačević, prema njihovim procjenama nema ni približno onu razinu potpore unutar bošnjačkog biračkog tijela kakvu je u ranijim izbornim ciklusima imao Željko Komšić. S druge strane, očekuje se kako bi veći broj kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva mogao dodatno raspršiti glasove, čime bi se smanjile šanse kandidatima koji nastupaju s unitarističke platforme.
Dodatnu dimenziju političkoj raspravi daje i činjenica da je Kovačević izgubio spor pred Europskim sudom za ljudska prava, što pojedini politički akteri tumače kao važan argument u raspravama o konceptu građanske države i položaju konstitutivnih naroda.
Sve navedeno pokazuje kako se politička scena uoči listopadskih izbora dodatno zahuktava, a ovakva istraživanja javnog mnijenja mogla bi imati značajnu ulogu u oblikovanju izbornih strategija i konačnih kandidatura.