Hrvati su preživjeli lomljenje kralježnice s pljačkom Hercegovačke banke

Riječ je bila o čistom političkom i gospodarskom udaru na hrvatsko vodstvo koje se usudilo pokrenuti Hrvatsku samoupravu kako bi zaštitilo svoj narod od nasilnog izbacivanja iz vlasti i sustavne diskriminacije

Dana 6. travnja 2001. izvedena je jedna od najvećih pljački banaka u Europi. Snage SFOR-a, po naredbi međunarodne zajednice, nasilno su upale u Hercegovačku banku u Mostaru i zatvorile je. Kao službeni povod naveli su financijske malverzacije, koje sve do danas nisu dokazane niti je ikada donesena pravomoćna presuda. Umjesto toga, riječ je bila o klasičnom političkom obračunu s hrvatskim političkim vodstvom. Nakon izbora 2000. godine, međunarodna zajednica i bošnjačke stranke nasilno su izbacile Hrvate iz vlasti u Federaciji BiH. HDZ BiH i hrvatsko političko vodstvo bili su marginalizirani, a Ante Jelavić smijenjen odlukom Visokog predstavnika. Hrvati su preglasavani i pretvoreni u građane drugog reda u vlastitoj domovini. Zbog toga je 3. ožujka 2001. proglašena Hrvatska samouprava. Cilj je bio zaštita hrvatskih nacionalnih interesa i uspostava paralelnih institucija nakon što su Hrvati izbačeni iz legitimne vlasti. Hercegovačka banka postala je financijska kičma te samouprave i najjača hrvatska banka u BiH. Šestog travnja 2001. naoružane snage SFOR-a, uz pomoć međunarodne policije, blokirale su Mostar i upale u sjedište Hercegovačke banke. Tenkovima i specijalcima zauzeli su zgradu, zamrznuli račune, oduzeli dokumentaciju i uveli privremenu upravu. Banka je u praksi uništena. S uništenjem Hercegovačke banke međunarodna zajednica je postigla dva strateška cilja: usporio se gospodarski razvoj Hrvata u Bosni i Hercegovini i otvorilo se tržište za ulazak zapadnih banaka koje su kasnije preuzele dominantan položaj. Akcija je izazvala ogorčenje među Hrvatima. U Mostaru i drugim hrvatskim krajevima izbili su prosvjedi, a građani su pljačku nazvali otvorenom agresijom na hrvatski narod. Do današnjeg dana nema dokaza za navodne velike malverzacije koje su služile kao izlika za upad. Riječ je bila o čistom političkom i gospodarskom udaru na hrvatsko vodstvo koje se usudilo pokrenuti Hrvatsku samoupravu kako bi zaštitilo svoj narod od nasilnog izbacivanja iz vlasti i sustavne diskriminacije. Hercegovačka banka nije bila samo banka – bila je simbol hrvatske gospodarske snage u BiH. Njezinim uništenjem poslali su jasnu poruku: svaki ozbiljniji hrvatski otpor bit će slomljen silom.