Grlić Radman: strateški interes Hrvatske je da Hrvati u BiH budu ravnopravan konstitutivni narod

22.4.2026. u 18:48
Ministar Grlić Radman gorljivo zagovara očuvanje daytonskih načela
Ministar Grlić Radman gorljivo zagovara očuvanje daytonskih načela

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman sudjelovao je na predstavljanju knjige „Dayton: Diplomacija – druga strana rata“ autora Miomira Žužula, bivšeg šefa diplomacije, gdje je naglasio važnost diplomatskih procesa koji su obilježili stvaranje moderne hrvatske države i postizanje mira u regiji.

Govoreći o knjizi, ministar je istaknuo kako ona donosi vrijedan i dokumentiran uvid u složene međunarodne okolnosti u kojima se Hrvatska nalazila na svom putu prema međunarodnom priznanju, ali i ulogu diplomacije u oblikovanju političkih odnosa u jugoistočnoj Europi.

U svom obraćanju podsjetio je na početke hrvatske diplomacije, naglasivši kako su oni bili obilježeni snažnim i jasno usmjerenim vodstvom prvog hrvatskog predsjednika Franjo Tuđman.

„Početci hrvatske diplomacije bili su obilježeni iznimno hrabrim i jasno usmjerenim vodstvom prvog hrvatskog predsjednika Franjo Tuđman, koji je imao viziju ostvarivanja međunarodno priznate i suverene Hrvatske. U tim presudnim trenucima teških okolnosti velikosrpske agresije na Hrvatsku i Bosne i Hercegovine, suradnja s kolegama poput Miomira Žužula bila je ključna za pozicioniranje Hrvatske na međunarodnoj sceni“, poručio je ministar.

Posebno je naglasio važnost Daytonski mirovni sporazum, istaknuvši njegovu trajnu relevantnost za stabilnost regije.

„Daytonski sporazum ostaje trajni podsjetnik na snagu hrvatske diplomacije u postizanju mira i stabilnosti u skladu s nacionalnim strateškim interesima te su njegova načela, unatoč izazovima i različitim političkim pristupima, i danas temelj ustavnog poretka Bosne i Hercegovine kao države triju ravnopravnih konstitutivnih naroda“, rekao je Grlić-Radman.

Ministar je pritom istaknuo i jedno od najvećih postignuća hrvatske diplomacije – mirnu reintegraciju istočne Slavonije i hrvatskog Podunavlja, koja se često navodi kao primjer uspješnog rješavanja poslijeratnih sporova bez daljnjih sukoba.